Samojed je jedna od prepoznatljivijih pasmina što po svojoj bijeloj dlaci, što po nasmijanom licu zbog čega se od milja naziva „nasmiješeni Sammy“. Naime, usne su mu blago zavinute što daje dojam kao da se pas smiješi cijelo vrijeme.

Samojed se ubraja u radnu klasu pasa, a kao što se može naslutiti, potječe iz daleke Rusije. Prvenstveno je bio namijenjen za vuču saonica u nordijskim krajevima, no danas ga se može naći po čitavome svijetu. Ovaj pas je oličenje budnosti, okretnosti, dostojanstvenosti i nadasve ljepote.

Povijest samojeda

Gusta bijela dlaka ukazuje na to da samojedi dolaze iz hladnih krajeva. Naime, u Sibiru su stoljećima služili svojim gazdama u lovu i vuči saonica.

Osim toga, grijali su ih u hladnim arktičkim noćima. Ime su dobili po sibirskom nomadskom plemenu Samojeda, a ono se zadržalo i danas.

Samojedi su klasificirani kao bazalna pasmina što znači da njihovo postojanje predodređuje porijeklo većine današnjih modernih pasmina.

Radni nagon samojeda i njihova prijateljska narav učinila ih je idealnim pratiteljima kroz stoljeća. Kao što smo ranije spomenuli, prvenstveno su uzgajani za naporan rad u najhladnijim krajevima svijeta.

U sibirskom gradu Oymyakonu uobičajene su temperature od -60 stupnjeva, a njihov bijeli kaput dovoljno je gust da im pruža adekvatnu zaštitu od takvih uvjeta.

Samojed je jedna od 14 pasmina koje su identificirane kao drevne pasmine te nam daju dobru sliku o tome kako su izgledale neke od najranijih pasmina.

U modernija vremena samojedi su sudjelovali u istraživanja na Arktiku i Antarktici. Ova je pasmina tek 1906. godine priznata od strane Američkog kinološkog kluba.

Životni vijek samojeda je između 12 i 13 godina. Visina mužjaka je oko 53-60 cm, dok su ženke nešto niže: od 48-53 cm. Idealna težina ženki bila bi između 16-20 kg, dok je za mužjake optimalna kilaža od 20-30 kg.

Osobnost

Samojedi su inteligentni i odani psi. Izuzetno su društveni i prijateljski nastrojeni. Njihova najveća radost je biti voljeni član obitelji koja će ga uključiti u sve obiteljske aktivnosti.

Samojed je pažljiv i nježan s djecom i ostalim kućnim ljubimcima te je idealno društvo za dijete starije dobi. Zato se sve više obitelji s djecom odlučuje upravo za samojede. Na temperament samojeda svakako utječe niz čimbenika kao što su genetika, socijalizacija i vježbanje.

To su pametni psi i vole biti zaposleni. Bez obzira na to je li riječ o donošenju novina koje je raznosač ostavio u dvorištu, šetnji, trčanju, biciklizmu ili planinarenju, samojede vesele doslovno sve aktivnosti.

U hladnim snježnim krajevima samojedi su savršeni suputnici za sve one koji vole uživati u zimskim radostima. Bez obzira na vrstu aktivnosti, nasmiješeni Sammy sve radi s oduševljenjem i s osmijehom na licu.

S jedne strane, samojedi su odlični čuvari, no s druge strane, oni su toliko ljubazni i pristupačni da će dočekati provalnika i pokazati mu gdje držite nakit i ostale vrijedne stvari.

Samojedima treba prostor za svakodnevnu igru. Poput većine pasmina, nisu stvoreni za život u boksu. Kada govorimo o igri, pobrinite se da često mijenjate aktivnosti, jer im stvari lako dosade. Za što god se odlučili, nikad ih ne ostavljajte same na duže vrijeme; to im se definitivno neće svidjeti.

Zdravlje samojeda

Baš kao što su ljudi skloni raznim bolestima, isto tako postoji određeni rizik od zdravstvenih problema kod životinja. Ni samojedi nisu iznimke.

Iako su uglavnom zdravi psi, poput ostalih pasmina skloni su određenim zdravstvenim stanjima. Važno je napomenuti da neće svi samojedi obavezno oboljeti od njima svojstvenih bolesti, no ako želite nabaviti jednoga, svakako ne škodi informirati se o njima.

Glaukom

Odnosi se na povišeni očni tlak. Može biti nasljedan ili nastati zbog drugih očnih bolesti. Simptomi glaukoma su gubitak vida i bol, a liječenje ovisi o vrsti glaukoma i trenutnom stanju psa, no obično se liječi kapima za oči, dok je kod težih slučajeva potreban kirurški zahvat.

Displazija kukova

Riječ je o nasljednoj bolesti za koju je karakteristično to da se bedrena kost ne uklapa u zglob kuka. Neki psi očito pokazuju svoje stanje šepanjem na jednu ili na obje stražnje noge, dok drugi opet ni na koji način ne odaju nelagodu.

Bez obzira na sve, kako pas raste, razvija se artritis koji može prouzročiti još veće probleme. Samojedi kod kojih je dijagnosticirana displazija kukova uopće ne bi trebalo uzgajati, stoga ako kupujete štence, zatražite od uzgajivača dokaz da su roditelji testirani na ovo stanje te da nemaju nikakvih problema.

Nasljedna glomerulopatija

Genetski nasljedna bolest koja zahvaća bubrege. Stanje je teže i ozbiljnije kod mužjaka. Kod njih se simptomi pojavljuju tek nakon trećeg mjeseca života.

Veliki su izgledi za zatajenje bubrega, budući da se stanje ne prepoznaje, a samim time niti ne liječi na vrijeme.

Zatajenje bubrega u većini slučajeva uzrokuje smrt koja nastupa u dobi od oko 15 mjeseci. Kod ženki je nešto drugačije. Kod njih postoje blagi simptomi bolesti u dobi od 2.-3. mjeseca i ne dolazi do zatajenja bubrega.

Dijabetes

Poremećaj kod kojeg tijelo ne može regulirati razinu šećera u krvi. Pas koji pati od dijabetesa imat će dobar apetit, ali će početi mršavjeti jer se ta unesena hrana ne koristi učinkovito.

Simptomi dijabetesa su pretjerano mokrenje, osjećaj žeđi, povećani apetit i gubitak težine. Bolest je moguće kontrolirati pravilnom prehranom i primjenom inzulina.

Prehrana

Samojedi ne zahtijevaju nikakvu posebnu prehranu. Svima odgovara visokokvalitetna kupovna hrana za pse, a nemaju ništa ni protiv neke domaće kuhane hrane.

Ipak, u razgovoru s veterinarom provjerite koja je ljudska hrana sigurna za pse. Ali kao i kod ostalih pasmina, treba pripaziti na eventualne znakove prekomjerne težine i u skladu s tim ograničiti unos hrane.

Važno je napomenuti da prehrana treba biti primjerena dobi psa. Neki su samojedi skloni prekomjernoj težini, stoga ako primijetite nekontrolirano debljanje, alergiju na neku hranu ili želučane tegobe razgovarajte s veterinarom i zatražite plan prilagođene prehrane koja će najbolje odgovarati vašem samojedu.

Ne zaboravite na redovne šetnje i na igru, jer to su jedini načini na koje pas može potrošiti kalorije. Osim obroka, samojedima svaki dan treba puno čiste, svježe vode.

Preporučena dnevna količina hrane iznosi 1,5-2,5 šalice visokokvalitetne suhe hrane podijeljene u dva obroka.

Trening

Neneci odnosno Samojedi (narod) živjeli su u šatorima, a tijekom hladnih arktičkih noći uvijek su im bili odani njihovi čuvari samojedi koji su ih grijali svojom prekrasnom i debelom dlakom.

Ovaj neobičan stupanj bliskosti između psa i gospodara stvorio je čvrstu vezu između nasmiješenog Sammyja i ljudi. Samojedi ne smiju biti osuđeni na kavez ili boks u dvorištu kuće.

To su pametni, društveni i nestašni psi koji zahtijevaju pažnju i ljubav. Treba kazniti njihovo nedopušteno ponašanje, ali najvažnija je mirnoća i staloženost gospodara tijekom redovnih treninga.

Od dana kad štene samojeda donesete svojoj kući, slobodno ga počnite trenirati. Već u dobi od 8 tjedana sposobni su upiti gotovo sve što ga poželite naučiti.

Ne morate čekati da napuni 6 mjeseci kako biste započeli s obukom. U suprotnom, teže će usvajati nove vještine. Igrajte se s njim, upoznajte ga s članovima obitelji i s prijateljima.

Ova pozitivna iskustva koja će samojed steći će mu pomoći da izraste u razumnog i mirnog mužjaka/ženku.

Njega i održavanje dlake samojeda

Samojedi imaju tu prepoznatljivu gustu bijelu vunastu dlaku koja ih štiti od loših vremenskih uvjeta. S obzirom na to da se ovakva dlaka može brzo zapetljati, potrebno ga je četkati najmanje dva puta tjedno.

Tako ćete ujedno ukloniti mrtvu dlaku koja će vam se u suprotnom skupljati po podu ili namještaju. Tijekom sezone linjanja potrebno je češće četkanje. U to biste vrijeme trebali svaki dan četkati samojeda jer se donja dlaka odvaja od kože.

Budući da je gornja dlaka jednako tako gusta, ona onemogućava ispadanje ranije spomenute donje dlake koja se pri tome zapetljava.

Nabavite češalj sa zupcima i četku s iglicama jer ćete samo pomoću nje moći ukloniti donju dlaku sa psa. Kao i kod ostalih pasa koji imaju gustu dlaku, ona se četka od repa pa prema glavi.

Kad štene samojeda napuni 4 mjeseca, možete ga slobodno podvrgnuti ovakvom tretmanu jer će se tako lakše naviknuti na uređivanje.

Samojede ne treba prečesto kupati. Dovoljno je da to učinite otprilike svaka 3-4 mjeseca. Osim toga, po potrebi je nužno rezati im nokte te provjeravati i čistiti uši od prljavštine.

Crvenilo i neugodan miris ih uha mogu biti simptomi infekcije, stoga im nježno očistite uši pomoću pamučne vate i namjenskog sredstva za čišćenje ušiju koje ima uravnoteženu pH vrijednost.

5 zanimljivih činjenica o samojedima koje niste znali

• Samojedi potječu iz Sibira gdje su imali iznimno važnu ulogu u svakodnevnom životu nomadskih sibirskih plemena. Psi su vukli saonice, grijali svoje gospodare, ali i služili kao pastiri za jelene.
• Samojed je Amerikancima i Englezima relativno nova pasmina koja se po prvi puta probila na englesko tlo krajem 19. stoljeća. Ubrzo se proširila njihova popularnost pa su ih, nekoliko godina kasnije, uzgajivači donijeli na američko tlo.
• Svi zasigurno mislite da se ovi psi brzo i lako zaprljaju. No, istina je zapravo drugačija. Samojedi uvijek paze da se ne bi zaprljali, a osim toga, svakodnevno se peru kao što to čine mačke.
• Aleksandra Danska, svojevremena kraljica Ujedinjenog Kraljevstva, obožavala je pse. Jednom je na poklon dobila samojeda. Nije bilo potrebno dugo da ih zavoli te je ubrzo postala uzgajivačica ove prekrasne pasmine.
• Samojedi su cijenjeni ne samo zbog svoje osobnosti i naravi nego i zbog poznatog osmijeha. Naime, kod njih su usta prirodno zakrivljena prema gore, tako da su oni zapravo uvijek vedri i nasmijani.